Specijalni intervju povodom Dana žena: Petar Marković, psiholog i psihoterapeut

Povodom Dana žena, tim MMCG vam donosi najvažnije informacije o istorijatu, problemima i poziciji u kojoj se jedna crnogorska djevojka nalazi ili se može naći.

U nastavku čitajte specijalni intervju povodom Dana žena. Sagovornik nam je Petar Marković, psiholog i psihoterapeut.

1. Zašto se 8. Mart slavi kado Dan žena?
-U Rusiji je 23. februara 1917. godine održan štrajk za vrijeme Prvog svjetskog rata, kada su žene zahtjevale "hljeba i mira". Privremena vlada je nakon abdiciranja cara bila prinuđena da ženama dodijeli pravo glasa. Ovaj datum je po gregorijsnskom kalendaru bio 8. mart te se on danas slavi kao simbol ženskih sloboda, prava, ravnopravnosti i snage.

2. Šta je feminizam?
-Kada govorimo o feminizmu često govorimo o talasima feminizma što kod ljudi može da stvori doživljaj da je ovaj društveni fenomen proces koji se ne razvija kontinuirano i konstantno, što je zabluda jer feministkinje i feministi na različite načine uspijevaju da djeluju, pojavljuju se i održavaju u različitim sistemima, kulturalnim kontekstima i periodima. Svakako da na feminizam moramo gledati kao na skup društvenih pokreta koji su se zalagali i još uvijek se zalažu za ravnopravni status žena unutar patrijarhata. Femizam se u suštini zalaže za politička, kulturalna i socijalna prava žena, oslobađanje tradicionalnih ženskih (ali i muških) uloga, oslobađanje od seksizma i nasilja. Danas feminizam često biva i odbrana od neo-konzervatizma i vjerskog fundamentalizma uz pomoć kojih se žene pokušavaju vratiti tradicionalnom položaju u društvu najčešće kroz tradicionalan položaj institucija. Prvi međunarodni feministički skup je DRUG-CA ŽENA, u Beogradu. Ovdje je diskriminacija žena dovedena u prvi plan i po prvi put žensko pitanje je postalo ozbiljan subjekt a nikako jedna od marginalnih tema. Svakako da se treći talas feminizma kod nas razvijao drugačije nego kod zemalja u okruženju jer smo zahvaćeni ratom bili zemlja u kojoj je teško moglo baviti se "prosvetiteljskim" feminizmom ali važno je napomenuti da su krajem osamdesetih i početom devedesetih nastale prve SOS linije u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu. Feminističke politike inicirale su solidarnosti u vrijeme ratova i režimskih politika nacionalističkog isključivanja drugih.

3. Šta je s položajem djevojaka u crnogorskom društvu?
Što se tiče položaja djevojke u crnogorskom društvu da se primjetiti da su snažne borkinje za ljudska prava, da su djevojke one koje su glasnije i koje jasno artikulišu svoje potrebe i zalažu se na samo za ženska već za različite vrste prava od sekusualnih preko reproduktivnih pa do prava LGBT+ populacije. Sve je više žena ali i muškaraca (doduše manje) koje se identifikuju kao feministkinje i bore se za sopstvena prava unutar patrijarhata. Najčešće se zbog patrijarhalnog stava i mišljenja o feminizmu kao o rodnoj ideologiji koja prijeti da ugrozi tradicionalne vrijednsti stvara veliki otpor prema onima koji sebe i svoj rad definišu kao feministički.

4. Kakva je priroda problema kod djevojaka i da li se razlikuje sa prirodom problema koju momci imaju?
Problemi sa kojima se djevojke susreću istovjeni su kao i problemi sa kojima se susreću mladići. Ono što ih razlikuje jeste razlika u sistemima podrške. Problemi sa kojima dolaze najćeše su problemi anksioznog spektra, razvojne krize, gubitak posla ili nekog bliskog, bolest kao i problemi adaptacije. Međutim uvjerenja koja proizilaze iz patrijarhata su takva da najčešće održavaju pojedinca bio on muškarac ili žena u osjećanju krivice, onesposobljavajući ga da na taj način učini nešto za sebe, pokrene se, preuzme odgovornost za sopstveni život i samim tim integriše iskustva, prihvati sebe i nastavi da živi "noseći " krivicu u tragovima i bivajući svjestan kada se i zašto ona javlja.

Neki od problema sa kojima se djevojke znatno više susreću jeste sekualzacija, nasilje i ugrožavanje njihovih prava na sopstveno ispoljavanje seksualnosti. Upravo nesvijesna zarobljenost u rodnim ulogama od kojih se u patrijarhalnom društvu očekuje da jedna uloga poništi drugu, da uloga majke poništi ulogu žene, domaćica-umetnice, svetica - žene koja uživa itd. Žene se kao i muškarci bore sa ulogama koje im nameće patrijarhalno društvo.